Životopis hrvatskog velikana znanosti
Marin Getaldić (1568.-1626.) rođen je kao najstarije od petero djece u staroj dubrovačkoj vlastelinskoj obitelji. Školovao se u Dubrovniku. U to vrijeme dubrovačka škola bila je na zavidnoj razini glede kvalitete svojih nastavnika i programa nastave. U njoj je mladi Getaldić stekao solidna znanja iz elementarne aritmetike, geometrije i geometrijske algebre. Savršeno je ovladao latinskim jezikom, a stekao je i dobro znanja iz fizike, astronomije i književnosti.
Krajem 16. stoljeća krenuo je na studijsko putovanje po zapadnoj Europi. Na putu se zadržao šest godina, a bio je u Italiji, Francuskoj, Engleskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Njemačkoj. Upoznaje mnoge matematičare onog doba. U veljači 1600. godine dolazi u Pariz, gdje surađuje s jednim od najvećih matematičara XVI. stoljeća, Françoisom Vièteom. To je odlučujuće djelovalo na njegovo formiranje kao matematičara.Od 1603. godine, po povratku s puta po Europi, pa do svoje smrti, Getaldić je obnašao razne dužnosti u državnoj , posebno diplomatskoj, službi Dubrovačke Republike.
U djelu "De resolutione et compositione mathematica" među prvima uporabljuje Vièteovu algebarsku metodu za rješavanje geometrijskih zadataka. Do tada je u dokazivanju svojih poučaka koristio isključivo starogrčku geometrijsku metodu.
U svom djelu o paraboli raspravlja o svojstvima parabole geometrijskom metodom. Djelo je nastalo kao rezultat istraživanja i konstruiranja paraboličnih zrcala. Pokuse je izvodio u "Betinoj špilji" u okolici Dubrovnika nazvanoj po Marinu Getaldiću koji je u Dubrovniku imao nadimak Bete. Važno je i njegovo djelo "Archimedes promotus" (Prošireni Arhimed). Tu je Getaldić prvi u povijesti zapadnoeuropske znanosti na osnovi Arhimedova zakona razradio metodu određivanja specifične težine tijela, a prvi puta je opisana i hidrostatička vaga.
Četiri godine poslije smrti Marina Getaldića, 1630. godine u Rimu je izašlo njegovo životno djelo "De resolutione et compositione mathematica" (O matematičkoj analizi i sintezi). Knjiga ima pet poglavlja. U njoj je Getaldić najveću pozornost posvetio algebarskoj analizi. Osvrće se i na geometrijsku analizu, ali veći dio teksta posvećuje problemima koji se rješavaju u sklopu Vièteove algebarske metode. Bio je svjestan novih putova u matematici otvorenih Vièteovom algebrom.
