POKAŽITE TOČAN ODGOVOR,
ON ĆE POCRVENITI
| Kada je diskriminanta kvadratne jednadžbe jednaka nuli, tada: |
|
A. jednadžba ima jedno dvostruko rješenje |
B. jednadžba ima kompleksno-konjugirana rješenja |
C. jednadžba ima dva realna rješenja |
D. jednadžba nema rješenja |
| Razlika kvadrata a2 - b2 jednaka je: |
|
A. (a - b) · (a + b) |
B. (a - b) · (a - b) |
C. (a + b) · (a + b) |
D. (a - b)2 |
| Slovo Z je simbol za |
|
A. prirodne brojeve |
B. negativne brojeve |
C. realne brojeve |
D. cijele brojeve |
| Slovo C je simbol za |
|
A. realne brojeve |
B. pozitivne brojeve |
C. kompleksne brojeve |
D. iracionalne brojeve |
U kojem kvadrantu koordinatnog sustava XOY
se nalaze najniže vrijednosti funkcije y = log (x)? |
|
A. prvom |
B. drugom |
C. trećem |
D. četvrtom |
| Koja je definicija kružnice točna? |
|
A. Kružnica je skup točaka ravnine jednako udaljenih od jedne čvrste točke te iste ravnine. |
B. Kružnica je skup točaka jednako udaljenih od jedne čvrste točke. |
C. Kružnica je skup svih točaka ravnine jednako udaljenih od jedne čvrste točke te iste ravnine. |
D. Kružnica je skup svih točaka jednako udaljenih od jedne čvrste točke. |
| Zbroj kutova u trokutu je: |
|
A. 90° |
B. 180° |
C. 360° |
D. 100° |
| Izraz (x + y)
· (x2 - xy + y2) jednak je: |
|
A. (x - y)3 |
B. (x + y)3 |
C. x3 - y3 |
D. x3 + y3 |
| Izraz (x + y)
· (x - y) jednak je: |
|
A. x2 + y2 |
B. x2 - y2 |
C. (x - y)2 |
D. (x + y)2 |
| Točka T(x < 0, y < 0) leži u |
|
A. prvom kvadrantu |
B. drugom kvadrantu |
C. trećem kvadrantu |
D. četvrtom kvadrantu |
| Točka T leži u četvrtom kvadrantu ako je: |
|
A. x > 0, y < 0 |
B. x > 0, y > 0 |
C. x < 0, y > 0 |
D. x < 0, y < 0 |
| Kvadrat imaginarne jedinice, i2, jednak je: |
|
A. 0 |
B. - 1 |
C. 1 |
D. i |
| Neutralni element za zbrajanje u skupu R je: |
|
A. 1 |
B. - 1 |
C. 0 |
D. ne postoji |
| Neutralni element za množenje u skupu R je: |
|
A. 1 |
B. ne postoji |
C. 0 |
D. - 1 |
a + b = b + a
je zakon |
|
A. asocijacije ili združivanja |
B. distribucije množenja prema zbrajanju |
C. simetričnosti |
D. komutacije ili zamjene |
| Razlika kubova x3 - y3 dobiva se iz sljedećeg izraza: |
|
A. (x2 - y2) · (x + y) |
B. (x - y) · (x2 + xy + y2) |
C. (x2 + y2) · (x - y) |
D. (x - y)3 |
| Koliko iznosi kut
α = 36 ° u radijanima? |
|
A. π / 3 |
B. 0.36 · π |
C. π / 5 |
D. 2π |
| Koliko iznosi kut
α = 2π / 3 radijana u stupnjevima? |
|
A. 120 ° |
B. 150 ° |
C. 145 ° |
D. 135 ° |
(a + b) + c = a + (b + c)
je zakon |
|
A. asocijacije ili združivanja |
B. distribucije množenja prema zbrajanju |
C. simetričnosti |
D. komutacije ili zamjene |
| Prirodni brojevi m i n su relativno prosti ako je: |
|
A. njihova najveća zajednička mjera broj 1 |
B. njihova najveća zajednička mjera broj 2 |
C. njihova najveća zajednička mjera paran broj |
D. njihov najmanji zajednički višekratnik neparan broj |
Najmanji zajednički višekratnik
brojeva 12 i 20 je: |
|
A. 2 |
B. 4 |
C. 60 |
D. 120 |
Najveća zajednička mjera
brojeva 12 i 20 je: |
|
A. 2 |
B. 4 |
C. 60 |
D. 120 |
| Koji je broj suprotan broju 7? |
|
A. 1 / 7 |
B. 0 |
C. - 1 / 7 |
D. - 7 |
Umnožak cijelih brojeva
istog predznaka je: |
|
A. nula |
B. negativan |
C. pozitivan |
D. jedan |
Umnožak cijelih brojeva
suprotnih predznaka je: |
|
A. nula |
B. negativan |
C. pozitivan |
D. jedan |
Za duljine stranica vrijede
nejednakosti trokuta: |
|
A. a + b > c |
B. a + b < c |
C. a + b ≥ c |
D. a < c - b |
| Zbroj duljina bilo kojih dviju stranica trokuta: |
|
A. manji je od duljine treće stranice |
B. veći je od duljine treće stranice |
C. jednak je duljini treće stranice |
D. veći je ili jednak od duljine treće stranice |
| Ako je a + b = 0, tada je: |
|
A. a = b |
B. a = b-1 |
C. a = - b-1 |
D. a = - b |
| Ako je a - b = 0, tada je: |
|
A. a = - b |
B. a = b |
C. a = 0 |
D. b = 0 |
| Ako je a · b = 0, tada je: |
|
A. a = b-1 |
B. a = - b |
C. a = 0 ili b = 0 ili a = b = 0 |
D. a = - b-1 |
| Ako je a · b = 1, tada je: |
|
A. a = - b-1 |
B. a = b-1 |
C. a = b |
D. a = - b-1 |
| Ako je a · b = - 1, tada je: |
|
A. a = - b |
B. a = - b-1 |
C. a = b = - 1 |
D. a = b1/2 |
| Kutovi uz svaku stranicu paralelograma su: |
|
A. okomiti |
B. suplementarni |
C. sukladni |
D. komplementarni |
| Ako se dijagonale nekog četverokuta međusobno raspolavljaju, tada je taj četverokut: |
|
A. romb |
B. kvadrat |
C. trapez |
D. paralelogram |
| Jednakokračan trokut kojemu jedan kut iznosi 45°: |
|
A. mora biti pravokutan |
B. mora biti šiljastokutan |
C. može biti pravokutan, a može biti i šiljastokutan |
D. mora biti tupokutan |
| Sjecište simetrala unutarnjih kutova trokuta je: |
|
A. središte kružnice opisane tom trokutu |
B. središte kružnice upisane tom trokutu |
C. težište tog trokuta |
D. ortocentar tog trokuta |
| Skup svih točaka nekog pravca koje leže s iste strane neke točke tog pravca, uključujući i tu točku, naziva se: |
|
A. polupravac |
B. dužina |
C. pravac |
D. usporednica |
| Zbroj vanjskih kutova deveterokuta jednak je: |
|
A. 180° |
B. 540° |
C. 360° |
D. 180° |
| Četverokut koji ima bar jedan par paralelnih stranica naziva se: |
|
A. trapez |
B. romb |
C. pravokutnik |
D. deltoid |
| Kut koji zatvaraju dužina i njezina simetrala iznosi: |
|
A. 180° |
B. 0° |
C. 360° |
D. 90° |
| Dužina koja spaja polovišta dviju stranica trokuta naziva se: |
|
A. težišnica |
B. simetrala |
C. srednjica trokuta |
D. visina |
| Zbroj duljina dviju stranica trokuta je od duljine treće stranice (nejednakost trokuta): |
|
A. manji |
B. veći |
C. manji ili jednak |
D. veći ili jednak |
| Udaljenost težišta od polovišta bilo koje stranice trokuta iznosi: |
|
A. 1/3 duljine težišnice koja prolazi tim polovištem |
B. 1/2 duljine težišnice koja prolazi tim polovištem |
C. 2/3 duljine težišnice koja prolazi tim polovištem |
D. 1/4 duljine težišnice koja prolazi tim polovištem |
Ako je kvadrat duljine jedne stranice trokuta jednak zbroju kvadrata
duljina drugih dviju stranica tog trokuta, tada je taj trokut: |
|
A. tupokuta |
B. pravokutan |
C. šiljastokutan |
D. jednakostraničan |
| Ako su stranice ΔDEF dva puta dulje od stranica ΔABC, tada je površina ΔDEF: |
|
A. četiri puta veća od površine ΔABC |
B. četiri puta manja od površine ΔABC |
C. dva puta veća od površine ΔABC |
D. osam puta veća od površine ΔABC |
| Na Eulerovom pravcu trokuta leže: |
|
A. njegovo težište |
B. središte opisane kružnice |
C. ortocentar |
D. simetrale kutova |
| Četverokut kojem se može opisati kružnica naziva se: |
|
A. dijametralni |
B. tangencijalni |
C. tetivni |
D. konveksni |
| Četverokut kojem se može upisati kružnica naziva se: |
|
A. dijametralni |
B. tangencijalni |
C. tetivni |
D. konveksni |
| Omjer duljine stranice trokuta i sinusa kuta nasuprot te stranice je jednak: |
|
A. polumjeru trokutu opisane kružnice |
B. polumjeru trokutu upisane kružnice |
C. promjeru trokutu opisane kružnice |
D. promjeru trokutu upisane kružnice |
Centralna simetrija ravnine obzirom na točku O je
homotetija ravnine sa središtem u O i koeficijentom: |
|
A. k = 1 |
B. k = 2 |
C. k = - 2 |
D. k = - 1 |
| Trostrana prizma ima: |
|
A. tri brida |
B. šest bridova |
C. devet bridova |
D. osam bridova |
Omjer duljina priležeće i nasuprotne katete
šiljastog kuta pravokutnog trokuta je: |
|
A. sinus |
B. kosinus |
C. tangens |
D. kotangens |
Omjer duljina nasuprotne i priležeće katete
šiljastog kuta pravokutnog trokuta je: |
|
A. sinus |
B. kosinus |
C. tangens |
D. kotangens |
Konveksni kut kojemu vrh leži na kružnici k
i čiji krakovi sijeku kružnicu k u dvije točke zovemo |
|
A. središnji kut kružnice k |
B. obodni kut kružnice k |
C. pravi kut |
D. puni kut |
| Za dva pravca u prostoru koji nisu komplanarni kažemo da su: |
|
A. mimoilazni |
B. usporedni |
C. okomiti |
D. podudarni |
| Ako se dvije ravnine ili podudaraju ili nemaju zajedničkih točaka, kažemo da su: |
|
A. okomite |
B. paralelne |
C. podudarne |
D. usporedne |
| Piramida n - terostrana ima: |
|
A. n vrhova |
B. n + 1 vrhova |
C. n - 1 vrhova |
D. n + 2 vrhova |
| Paralelepiped je prizma kojoj su baze: |
|
A. trokuti |
B. peterokuti |
C. trapezi |
D. paralelogrami |
| Oktaedar ima 8 strana, 6 vrhova i: |
|
A. 12 bridova |
B. 10 bridova |
C. 8 bridova |
D. 16 bridova |
| Skup svih točaka prostora koje su jednako udaljene od jedne čvrste točke tog prostora naziva se: |
|
A. kružnica |
B. kugla |
C. torus |
D. sfera |
| Ako je a prirodan broj, onda je istinita tvrdnja: |
|
A. 1 < a |
B. 0 < a |
C. a ≥ 0 |
D. - a > 0 |
| Ako je x negativan broj, onda je istinita tvrdnja: |
|
A. x > 2 · x |
B. x < 3 · x |
C. x > - 2 · x |
D. 2 · x < 3 · x |
| Pravi kut ima: |
|
A. 90° |
B. 180° |
C. 270° |
D. 360° |
| Ispruženi kut ima: |
|
A. 90° |
B. 180° |
C. 270° |
D. 90° |
| Puni kut ima: |
|
A. 90° |
B. 180° |
C. 270° |
D. 360° |
Broj x je negativan cijeli broj.
Koji je od brojeva najveći? |
|
A. x + 1 |
B. 2 · x |
C. - 2 · x |
D. x - 2 |
Želimo li izračunati broj 88,
potencirat ćemo broj 44 eksponentom: |
|
A. 2 |
B. 3 |
C. 4 |
D. 8 |
| Dva su broja suprotna ako im je: |
|
A. razlika jednaka 0 |
B. umnožak jednak 1 |
C. zbroj jednak 0 |
D. količnik jednak - 1 |
| Dva su broja jednaka ako im je: |
|
A. razlika jednaka 0 |
B. umnožak jednak 1 |
C. zbroj jednak 0 |
D. količnik jednak 1 |
| Točka T(- x, y) smještena je u: |
|
A. I. kvadrantu |
B. II. kvadrantu |
C. III. kvadrantu |
D. IV. kvadrantu |
| Uvjetom x · y > 0 zadan je skup točaka T(x, y) koje leže u: |
|
A. I. kvadrantu |
B. II. kvadrantu |
C. III. kvadrantu |
D. IV. kvadrantu |
| Skup točaka T(x, 0) jest: |
|
A. os apscisa |
B. os ordinata |
C. simetrala I. i III. kvadranta |
D. simetrala II. i IV. kvadranta |
| Točke A(x, y) i B(- x, - y) međusobno su simetrične: |
|
A. s obzirom na apscisu |
B. s obzirom na ordinatu |
C. s obzirom na simetralu I. i III. kvadranta |
D. prema ishodištu koordinatnog sustava |
| Udvostručimo li polumjer kruga, njegova će se površina povećati: |
|
A. 2 puta |
B. 3 puta |
C. 4 puta |
D. 6 puta |
Copyright (c) 2008. Mladen Halapa. This web-site helps secondary-school pupils to learn mathematics and physics. All rights reserved.
Diese Web-Seite hilft den Schülern, Mathe und Physik zu lernen.