kviz1m

Simbol za skup brojeva je slovo N, za skup brojeva slovo Z, za skup brojeva slovo Q, za skup brojeva slovo R
i za skup brojeva slovo C.

Zakon za zbrajanje glasi: a + b = b + a.

Zakon za zbrajanje glasi: a + (b + c) = (a + b) + c.

Zakon komutacije za glasi: a * b = b * a.

Zakon asocijacije za glasi: a * (b * c) = (a * b) * c.

Zakon množenja prema glasi: a * (b + c) = a * b + a* c.

element za zbrajanje realnih brojeva je broj .

Neutralni element za množenje realnih brojeva je broj .

Brojevi koji se zbrajaju zovu se , a rezultat ili suma.

Brojevi koji se množe zovu se , a rezultat umnožak ili .

prirodni broj je 1.

U skupu prirodnih brojeva nema elementa jer svaki prirodni broj ima slijednika.

Ako je n prirodan broj, njegov je broj n + 1.

U skupu cijelih brojeva nema ni najvećeg ni elementa jer svaki cijeli broj ima svoga
prethodnika i .

Ako je n cijeli broj, njegov je broj n - 1.

Dva su cijela broja suprotna ako im je zbroj .

Ako je zadan broj a, njegov broj je -a.

Razlomak proširujemo tako da mu i brojnik i nazivnik istim brojem različitim od .

Razlomak kratimo tako da mu i brojnik i nazivnik istim brojem različitim od .

Razlomke možemo zbrajati ako imaju jednake nazivnike tako da nazivnik , a brojnike .

Razlomke različitih nazivnika zbrajamo tako da ih svedemo na jednake nazivnike. Pri tome za nazivnik biramo najmanji višekratnik danih nazivnika.

Umnožak dvaju razlomaka je razlomak čiji je brojnik brojnika, a nazivnik nazivnika zadanih razlomaka.

Količnik dvaju razlomaka je prvog razlomka i vrijednosti drugog razlomka.

Cijeli broj množi se razlomkom tako da se pomnoži cijelim brojem,
a prepiše.

Cijeli broj dijeli se razlomkom tako da se njegovim brojem.

Decimalni zapis realnih brojeva može biti: konačan, i mješoviti periodičan.

Iracionalni brojevi imaju decimalni zapis koji je i neperiodičan.

Skup Q je jer između svaka dva racionalna broja postoji broj.

Kvadrat glasi: (a + b)² = a² + + b² i obrat a² + 2ab + b² = (a + b)².

Paran broj je s 2. Opća formula parnog broja je .

Prost ili prim broj je prirodni broj veći od 1 koji je djeljiv samo s 1 i samim .
On ima točno djelitelja.

Složeni broj je prirodni broj koji prost. Složeni broj je prirodni broj veći od 1 koji je djeljiv s 1, samim sobom i još jednim brojem.
Složeni broj ima najmanje djelitelja.

Svaki složeni broj može se napisati u obliku njegovih prim faktora.

Kažemo da je realan broj a manji od realnog broja b ako je razlika b - a realan broj. Zapisujemo a < b.

Ako je a < b, onda za svaki realni broj c vrijedi: a + c b + c.

Ako je a < b, onda za svaki realni broj c vrijedi: a * c b * c.

Ako je a < b i b < c, tada je: a c.

Ako je a < b, onda za svaki realni broj c vrijedi: a * c b * c.

Razlika glasi: a² - b² = (a - b)() i obrat (a - b)(a + b) = a² - b².

Uređenu trojku (O; x, y) pri čemu su x i y brojevni pravci s istim ishodištem nazivamo pravokutni koordinatni sustav u ravnini.

Koordinatne osi x i y ravninu u kojoj leže dijele na četiri područja koje nazivamo .

U prvom kvadrantu je: apscisa pozitivna, ordinata .

U drugom kvadrantu je: apscisa , ordinata pozitivna.

U trećem kvadrantu je: apscisa negativna, ordinata .

U prvom kvadrantu je: apscisa , ordinata .

Graf linearne funkcije je koji prolazi ishodištem koordinatnog sustava.

Graf afine funkcije je pravac čija je jednadžba y = ax + b. Broj a zovemo smjera tog pravca, a broj b odsječkom na y - osi.

Funkcija f je rastuća ako za svaka dva broja x i y iz njezine domene vrijedi:
x < y => f(x) f(y).

Funkcija f je padajuća ako za svaka dva broja x i y iz njezine domene vrijedi:
x < y => f(x) f(y).

Ako je koeficijent smjera pozitivan broj, funkcija .

Ako je koeficijent smjera negativan broj, funkcija .

Jednadžba pravca y = ax + b naziva se oblik jednadžbe pravca.

Jednadžba pravca Ax + By + C = 0 naziva se oblik jednadžbe pravca.

Dva su pravca (usporedna) ako i samo ako su im koeficijenti smjera .

Dva su pravca okomita ako i samo ako su im koeficijenti smjera suprotni i .

Metode rješavanja dviju jednadžbi s dvije nepoznanice su: metoda , metoda koeficijenata, metoda komparacije itd.

Prvi teorem o sukladnosti trokuta ( S-S-S): Dva su trokuta sukladna ako se podudaraju u sve stranice.

Drugi teorem o sukladnosti trokuta ( S-K-S): Dva su trokuta sukladna ako se podudaraju u stranice i kutu njih.

Treći teorem o sukladnosti trokuta ( K-S-K): Dva su trokuta sukladna ako se podudaraju u stranici i oba kuta toj stranici.

Četvrti teorem o sukladnosti trokuta ( S-S-K): Dva su trokuta sukladna ako se podudaraju u stranice i kutu nasuprot stranici.

Simetrala kuta je pravac koji taj kut.

Simetrale unutrašnjih kutova trokuta sijeku se u točki koja je jednako udaljena od trokuta. Ta točka je središte kružnice trokutu.

Zbroj kutova u je 180°. Pišemo: α + β + γ = 180°.

Kviz 1 iz matematike

Popuni praznine