testf2

POKAŽITE TOČAN ODGOVOR,
ON ĆE POCRVENITI

Ako se brzina tijela 3 puta poveća, kinetička energija će biti:
A. tri puta veća
B. tri puta manja
C. neće se promijeniti
D. devet puta veća
E. devet puta manja

Omjer kinetičkih energija dvaju tijela jednakih masa je 5 : 20. Omjer brzina tijela je:
A. 1 / 4
B. 0.5
C. 5 / 20
D. 0.25
E. 4 / 1

Izvedena jedinica za tlak u SI je:
A. Nm
B. Nm^-1
C. Nm^-2
D. ms^-2
E. ms^-1

Hidrostatski tlak dan je izrazom (ρ gustoća, m masa, g akceleracija sile teže, V obujam, h dubina):
A. ρgV
B. mg
C. mgh
D. mgV
E. ρgh

1 Pa je:
A. 1 Jm^-1
B. 1 Nm²
C. 1 Nm^-2
D. 1 Nm^-1
E. 1 Jm^-2

Tlaku od 1 Pa odgovara na Zemlji tlak stupca vode visine:
A. 0.102 mm
B. 1.02 mm
C. 10.2 mm
D. 102 mm
E. 1020 mm

Uzgon na tijelo, koje je cijelo uronjeno u tekućinu ovisi o:
A. obliku tijela
B. masi tijela
C. gustoći tijela
D. težini tijela
E. volumenu tijela

Nekoliko tijela različitih masa, gustoća i oblika ubacimo u vodu. Na vodi će plivati ona tijela koja imaju:
A. pravilan geometrijski oblik
B. malu masu
C. gustoću kao i voda
D. gustoću veću od vode
E. gustoću manju od vode

Tri tijela različitih volumena, oblika i masa ubačena su u tekućinu. Koje će tijelo u tekućini lebdjeti? Tijelo:
A. pravilnog geometrijskog oblika
B. najmanjeg volumena
C. najvećeg volumena
D. gustoće manje od gustoće tekućine
E. koje ima jednaku gustoću kao i tekućina

Tijelo koje lebdi u čistoj vodi na dubini 10 m ponašat će se u morskoj vodi na sljedeći način:
A. lebdjet će na istoj dubini
B. lebdjet će na većoj dubini
C. lebdjet će na manjoj dubini
D. potonut će na dno
E. isplivat će na površinu

Nekoliko tijela različitih oblika, masa i volumena bačeno je u tekućinu. Na dno će tonuti ona tijela koja imaju:
A. mali volumen
B. manju gustoću od gustoće tekućine
C. nepravilni oblik
D. veću gustoću od gustoće tekućine
E. gustoću jednaku kao i tekućina

Označimo li slovom G težinu tijela u zraku, slovom U uzgon toga tijela uronjenog u tekućinu. Rezultantna sila na tijelo uronjeno u tekućinu je:
A. U
B. G
C. U · G
D. G - U
E. G + U

Na dvije kugle jednakog volumena od drveta i željeza uronjene u istu tekućinu djeluje:
A. jednaki uzgon
B. različiti uzgon
C. isti tlak
D. različiti tlak
E. jednaka sila teža

Tijelo koje pliva na tekućini bit će uronjeno do polovine volumena u tekućinu ako je omjer gustoće:
A. tijela i tekućine 1 : 1
B. tijela i gustoće tekućine 2 : 1
C. tekućine i gustoće tijela 2 : 1
D. tijela i gustoće tekućine 4 : 1
E. tekućine i gustoće tijela 4 : 1

Hidraulički tijesak ima kružne klipove polumjera r₁ = 2 cm i r₂ = 3 cm. Odnos sila F₁ : F₂, koje uravnotežuju tijesak je:
A. 1 : 2
B. 3 : 2
C. 2 : 3
D. 9 : 4
E. 4 : 9

Na tijelo mase m, specifične topline c i temperature t prešla je količina topline ΔQ. Konačna temperatura tijela može se izračunati iz izraza:
A. ΔQ · t
B. ΔQ / mc
C. ΔQ - t
D. ΔQ / mc + t
E. mc / ΔQ

Specifični toplinski kapacitet ima jedinicu:
A. J^-1 · kg · K
B. J · kg^-1 · K
C. J · kg · K^-1
D. J · kg^-1 · K^-1
E. J^-1 · kg · K^-1

Specifični toplinski kapacitet ovisi o:
A. masi tijela
B. vrsti tvari
C. volumenu tijela
D. količini dovedene topline
E. količini odvedene topline

Kilogramu metala i kilogramu tekućine dovedu se jednake količine topline. Specifični toplinski kapacitet metala je 120 J · kg^-1 · K^-1, a tekućine 2400 J · kg^-1 · K^-1. Porast temperature metala bit će:
A. jednak porastu temperature tekućine
B. dva puta veći od porasta temperature tekućine
C. upola manji od porasta temperature tekućine
D. dvadeset puta veći od porasta temperature tekućine
E. dvadeset puta manji od porasta temperature tekućine

Na tijelo s unutrašnjom energijom U iz okoline prijeđe količina topline Q. Energija tijela nakon toplinske interakcije je:
A. Q
B. U
C. Q + U
D. Q - U
E. 2U

Dvije posude istog volumena i istog materijala, jedna tri puta debljih stijenki od druge, rastežu se zbog zagrijavanja. Pri istoj promjeni temperature posuda s debljim stijenkama povećat će volumen u odnosu na onu tanjih stijenki
A. tri puta više
B. tri puta manje
C. devet puta više
D. devet puta manje
E. jednako

Tlak plina u posudi dan je izrazom:
A. 2 · 3^-1 · V · N^-1 · m · v²
B. 2 · N · V · 3^-1 · m · v²
C. 2 · 3^-1 · N · V^-1 · m · v²
D. 3^-1 · m · v² · N · V^-1
E. 3^-1 · V · N^-1 · m · v²

Ako se srednja brzina molekula plina u zatvorenoj posudi udvostrući, tada će
A. u posudi tlak plina pasti na polovinu
B. tlak plina u posudi postati dva puta veći
C. se temperatura plina također udvostručiti
D. kinetička energija molekula biti dva puta veća
E. tlak plina u posudi biti četiri puta veći

Plin se u zatvorenoj posudi toliko zagrije da je tlak veći 4 puta. Pri tome se srednja brzina molekula povećala za faktor:
A. 2
B. 4
C. 16
D. 32
E. 64

Jedinica za univerzalnu plinsku konstantu je:
A. JK / mol
B. m kg / J
C. J / molK
D. mol / Jkg
E. K / Jmol

Gustoća idealnog plina mase m i volumena V može se izračunati iz jednadžbe stanja idealnog plina pomoću izraza:
A. pmRT
B. pm(RT)^-1
C. pmR^-1T
D. pmRT^-1
E. pm^-1RT

Gay-Lussacov zakon kvantitativno opisuje:
A. izohorne promjene stanja plina
B. adijabatske promjene stanja plina
C. promjenu volumena plina kad mu se mijenja temperatura, a tlak ostaje stalan
D. izotermne promjene volumena plina
E. izotermne promjene tlaka plina

Grafički prikaz Charlesovog zakona u pravokutnom koordinatnom sustavu je pravac. Taj pravac presijeca temperaturnu os na
A. + 4 °C
B. - 4 °C
C. 0 °C
D. + 100 °C
E. - 273 °C

Izobarna promjena stanja plina opisana je sa:
A. p₁T₁ = p₂T₂
B. p₁V₁ = p₂V₂
C. V₁T₁ = V₂T₂
D. V₁T₂ = V₂T₁
E. p₁T₂ = p₂T₁

Prema Boyle-Mariotteovom zakonu tlak plina u zatvorenoj posudi
A. mijenja se upravno razmjerno temperaturi
B. mijenja se obrnuto razmjerno temperaturi
C. ovisi o obliku posude
D. upravno je razmjeran volumenu
E. obrnuto je razmjeran volumenu

Adijabatska promjena stanja plina je ona promjena stanja plina kod koje
A. unutrašnja energija plina ostaje nepromijenjena
B. se rad niti odvodi niti dovodi
C. se rad uvijek dovodi
D. se toplina niti odvodi niti dovodi
E. se toplina uvijek odvodi

Molekule različitih plinova na istoj temperaturi imaju jednaku
A. brzinu
B. kinetičku energiju
C. potencijalnu energiju
D. količinu gibanja
E. ukupnu energiju

Pri izohornoj promjeni stanja plina ne mijenja se:
A. tlak
B. temperatura
C. volumen
D. tlak i temperatura
E. volumen i temperatura

Pri izobarnoj promjeni mijenja se stanje plina po zakonu:
A. V_t = V₀(1 + αt)
B. pV = konst.
C. V / p = konst.
D. pV = NRt
E. p_t = p₀(1 + αt)

U zatvorenoj posudi nalazi se plin. Ako prosječna brzina molekula plina postane četiri puta manja, tlak plina u posudi bit će:
A. 4 puta manji
B. 4 puta veći
C. 2 puta manji
D. 16 puta manji
E. nepromjenljiv

Na izvor struje priključeni su u seriju potrošači različitih otpora. Jakost struje je:
A. najveće uz + pol izvora
B. najveće uz - pol izvora
C. ista u svakoj točki strujnog kruga
D. najmanja kroz potrošač najvećeg otpora
E. najmanja kroz potrošač najmanjeg otpora

Nosioci električne struje u bakru su:
A. negativni ioni bakra
B. atomi bakra
C. pokretni ioni bakra
D. elektroni
E. pozitivni ioni nakra

U prenošenju električne struje u vodenoj otopini kuhinjske soli učestvuju:
A. pokretni atomi natrija
B. ioni natrija
C. atomi klora
D. slobodni elektroni
E. slobodni atomi klora

Ako se negativni naboj nekog tijela podijeli s nabojem elektrona dobije se:
A. nula
B. beskonačno
C. parni broj
D. cijeli broj
E. jedinica

Neko tijelo je električki negativno nabijeno ako:
A. ima više negativnog nego pozitivnog naboja
B. ima negativan, a nema pozitivan naboj
C. ima jednak broj negativnog i pozitivnog naboja
D. nema pozitivnog naboja
E. ima suvišak pozitivnog naboja

Potencijal je:
A. rad električne sile na naboj Q
B. rad po jedinici električnog polja
C. rad električne sile po jedinici naboja
D. rad električnog naboja
E. rad jediničnog električnog polja

Naziv jedinice u SI za kapacitet je:
A. volt
B. kulon
C. henri
D. farad
E. simens

Dvije kuglice nabijene svaka na 1 µC, udaljene su 1 metar. Ako im se udaljenost poveća 3 puta sila se:
A. poveća tri puta
B. smanji tri puta
C. smanji 3π puta
D. poveća 3π puta
E. smanji 9 puta

Dva se električna naboja privlače u zraku silom F. Pri istom razmaku, ali u materijalu s relativnom dielektričnom konstantom ε_r = 9 sila ima jakost:
A. F / 3
B. 3F
C. F / 9
D. 9F
E. sila iščezava

Ako razmak između dva točkasta naboja dva puta smanjimo, a svaki naboj tri puta povećamo sila će biti:
A. 3/4 prijašnje sile
B. 3/2 prijašnje sile
C. 6 puta veća
D. 12 puta veća
E. 36 puta veća

Između dva točkasta naboja na udaljenosti r₁ djeluje sila F₁. Neka se količine svakog naboja udvostruče. Koliko iznosi novi razmak r₂ između naboja, ako se sila ne promijeni?
A. r₂ = r₁ / 4
B. r₂ = 2r₁ / 2
C. r₂ = 2r₁
D. r₂ = 4r₁
E. r₂ = 2^1/2 ∙ r₁

Ako se između ploča kondenzatora stavi staklo, kapacitet kondenzatora
A. padne na nulu
B. reducira se za polovinu početne vrijednosti
C. raste
D. ima vrijednost koja ovisi o naboju kondenzatora
E. neće se promijeniti

Jedinica za električno polje (jakost električnog polja) izražava se u:
A. C / N
B. N / C
C. N C
D. C N
E. C N^-1

1 eV (elektronvolt) je jedinica za
A. naboj
B. silu
C. električno polje
D. potencijal
E. energiju

Jakost električnog polja je:
A. E = QF^-1
B. E = FQ^-1
C. E = 1 / FQ
D. E = FQ
E. E = kFQ

Sila na naboj q između ploča kondenzatora međusobno udaljenih d ako je između njih napon U je:
A. qU / d
B. q / Ud
C. U / qd
D. d / qU
E. dU / q

Električno polje (jakost električnog polja) između ploča nabijemog kondenzatora može se izračunati iz izraza:
A. Ud
B. U / d
C. d / U
D. U / d²
E. U² / d

Na pozitron u električnom polju djeluje sila F. Ako na isto mjesto stavimo alfa česticu sila će na nju biti:
A. 2F
B. F
C. 4F
D. F / 2
E. F / 4

1 V (volt) je:
A. JC^-1
B. JC
C. CJ^-1
D. AC
E. JA^-1

Kapacitet pločastog kondenzatora upravno je razmjeran s:
A. naponom među pločama kondenzatora
B. površinom ploča
C. razmakom između ploča
D. količinom naboja na pločama
E. jakošću struje izbijanja

Između ploča nabijenog ravnog kondenzatora električno polje je:
A. jednako nuli
B. konstantno
C. maksimalno u sredini
D. maksimalno uz pozitivno nabijenu ploču
E. maksimalno uz negativno nabijenu ploču

Jedinica za otpornost je:
A. Ω
B. Ωm
C. Ωm²
D. Ωm^-1
E. Ω^-1m^-1

Električni otpor metalne žice kružnog presjeka obrnuto je razmjeran
A. duljini žice
B. polumjeru presjeka
C. promjeru presjeka
D. električnoj otpornosti metala
E. kvadratu polumjera presjeka

Električni otpor vodiča
A. ovisi o naponu
B. upravno je razmjeran presjeku vodiča
C. upravno je razmjeran duljini vodiča
D. obrnuto je razmjeran duljini vodiča
E. ne ovisi o materijalu vodiča, nego o njegovom dimenzijama

Ohmov zakon povezuje napon na krajevima otpornika i jakost struje kroz otpornik i glasi:
A. U = I / R
B. I = UR
C. I = U / R
D. R = I / U
E. U = R / I

Ako žici poznatog otpora R promjer udvostručimo, otpor žice bit će:
A. R / 2
B. 2R
C. R / 4
D. 4R
E. R

Otpor vodiča je upravno razmjeran:
A. jakosti struje koja kroz njega teče
B. naponu na njegovim krajevima
C. duljini vodiča
D. presjeku vodiča
E. vremenu protoka struje kroz njega

Jedinica za električnu struju izražava se u:
A. As
B. CA
C. Cs
D. Cs^-1
E. C^-1s^-1

Jedinica za naboj je:
A. Vs
B. As
C. Cs
D. Ωm
E. Cm

Efektivni napon gradske mreže izračunava se iz maksimalne vrijednosti napona U₀ po formuli:
A. 2U₀
B. U₀ / 2
C. U₀2^-1
D. U₀2^-1/2
E. U₀2^1/2

Maksimalna vrijednost izmjeničnog napona (bez obzira na polaritet) gradske mreže (50 Hz javlja se na utičnicama tijekom jedne minute:
A. 50 puta
B. 100 puta
C. 300 puta
D. 3000 puta
E. 6000 puta

Kroz presjek nekog vodiča od metala teče struja i u vremenu t. Označimo sa e naboj elektrona, a sa n broj elektrona koji je prošao kroz presjek vodiča. Točna relacija koja povezuje spomenute veličine je:
A. i n = e t
B. i e = n t
C. i t n = e
D. i t = n e
E. i t e = n

Za rad električne struje je u SI izvedena jedinica:
A. As / V
B. V / A
C. J / As
D. VAs
E. Vs / A

Za snagu električne struje je u SI izvedena jedinica:
A. As / V
B. V / A
C. J / As
D. VAs
E. VA

Kako će se promijeniti snaga električnog grijača ako njegovu spiralu skratimo na polovinu?
A. smanjit će se 2 puta
B. povećat će se 2 puta
C. smanjit će se 4 puta
D. povećat će se 4 puta
E. povećat će se 8 puta

Dvije zavojnice imaju omjer broja zavoja jednak omjeru njihovih duljina. Kako se odnose jakosti struja u njima ako je unutar zavojnica jednaka gustoća magnetskog toka?
A. 1 / 2
B. 1
C. 2
D. π
E. 4π

Kroz dvije ravne, paralelne i duge žice, razmaknute d, teku električne struje jednake jakosti I. Kolika je jakost magnetskog polja u sredini između žica, ako struje teku istim smjerom?
A. 2I / d
B. 2I / (πd)
C. I / (2πd)
D. 2d / I
E. 0

Lorentzova sila na naboj koji se giba okomito na magnetsko polje je:
A. Qv / B
B. Q / vB
C. 1 / QvB
D. QvB
E. vB / Q

U točki A homogenog magnetskog polja ubačena su istodobno dva elektrona okomito na silnice polja. Ako je brzina drugog elektrona dva puta veća od brzine prvog, koji će se elektron prije vratiti u točku ?
A. prvi
B. drugi
C. oba istodobno
D. ni jedan
E. nema dovoljno podataka za odgovor

1 Henri (H) je:
A. 1 VsA
B. 1 Vs^-1A
C. 1 V^-1sA
D. 1 VsA^-1
E. 1 VCs

Henri (H) je jedinica za:
A. jakost magnetskog polja
B. magnetsku indukciju
C. samoinduktivitet
D. inducirani napon
E. gustoću toka magnetskog polja

Za magnetsko polje je u SI izvedena jedinica:
A. V / A
B. As
C. A / m
D. Vs / A
E. VAs

Frekvencija gradske mreže kod nas je 50 Hz, a u Americi 60 Hz. Koliko je puta induktivni otpor zavojnice veći u Americi nego kod nas?
A. 0.83
B. 1.2
C. 1.41
D. 2
E. 2.4

Zavojnicu u titrajnom krugu zamijenimo zavojnicom s 9 puta većim koeficijentom samoindukcije. Uz nepromijenjeni kondenzator, frekvencija titrajnog kruga sada je:
A. 9 puta veća
B. 6 puta veća
C. 3 puta veća
D. 3 puta manja
E. 9 puta manja

Električni titrajni krug, koji sadrži samo kapacitet i induktivitet, podešava se promjenom kapaciteta. Da bi se titrajna frekvencija udvostručila, potrebno je promijeniti kapacitet za faktor:
A. 2
B. 1 / 2
C. 4
D. 1 / 4
E. 2^{1 / 2}

Inducirani napon u jednom zavoju razmjeran je:
A. Φ
B. ΔΦ
C. Δt
D. ΔΦ / Δt
E. Δt / Φ

Tesla je jedinica za:
A. permeabilnost tvari
B. veličinu magnetskog polja
C. gustoću magnetskog polja
D. magnetski tok
E. gustoću permeabilnosti

Faradayev zakon elektromagnetske indukcije tvrdi da je inducirani napon u zavojnici:
A. razmjeran promjeni magnetskog toka
B. razmjeran intervalu vremena te promjene
C. obrnuto razmjeran broju zavoja
D. istog smjera kao i brzina promjene magnetskog toka
E. smjera okomitog na smjer brzine promjene magnetskog toka

Lorentzova je sila na električni nabijenu česticu koja se giba okomito na magnetsko polje:
A. proporcionalna masi čestice
B. obrnuto proporcionalna masi čestice
C. proporcionalna naboju čestice
D. obrnuto proporcionalna naboju čestice
E. neovisna o naboju čestice

Električni naboj smješten je u nekoj točki između polova magneta. Djelovanje polja na naboj očituje se u sili:
A. okomitoj na smjer polja
B. u smjeru polja
C. usmjerenoj prema sjevernom polu magneta
D. usmjerenoj prema južnom polu magneta
E. nema djelovanja sile na naboj

Među polove magneta ulazi nabijena čestica po stazi okomitoj na smjer magnetskog polja. Na nju djeluje sila:
A. u smjeru brzine
B. u smjeru suprotnom od smjera brzine
C. u smjeru magnetskog polja
D. u smjeru suprotnom smjeru magnetskog polja
E. u smjeru okomitom na magnetsko polje

Veličina induciranog napona na zavojnici proporcionalna je:
A. magnetskom polju
B. gustoći magnetskog toka
C. magnetskom toku
D. promjeni magnetskog toka
E. brzini promjene magnetskog toka

Elektron ulazi u stalno magnetsko polje i smjer njegove brzine jednak je smjeru magnetskog polja. On se:
A. dalje giba ubrzano u smjeru polja
B. dalje giba usporeno u smjeru polja
C. otklanja okomito na smjer polja
D. otklanja pod kutom 45° prema smjeru polja
E. dalje giba nepromijenjenim smjerom i nepromijenjenom brzinom

Transformator služi za:
A. povećanje snage struje
B. smanjivanje snage struje
C. mijenjanje napona struje
D. mijenjanje kapaciteta vodiča
E. mjerenje frekvencije izmjenične struje

Jednadžba koja povezuje napone U₁ i U₂ s brojem navoja N₁ i N₂ primara i sekundara transformatora je:
A. U₁ N₂ = U₂ N₁
B. U₁ N₁ = U₂ N₂
C. U₁ / N₂ = U₂ / N₁
D. U₁ U₂ = N₁ N₂
E. U₁ / U₂ = N₂ / N₁

Kondenzator kapaciteta C izbija se kroz uzvojnicu uz frekvenciju ν. Ako se kapacitet kondenzatora učetverostruči frekvencija titrajnog kruga bit će:
A. ν / 4
B. ν / 2
C. 2ν
D. 4ν
E. ν

Njihalo učini 30 titraja u minuti. Vrijeme između dva uzastopna položaja sa elongacijom jednakoj nuli je:
A. 4 s
B. 3 s
C. 2 s
D. 1 s
E. 1 / 2 s

Omjer duljina niti dvaju matematičkih njihala je 1 : 4. U kojem su omjeru njihova titrajna vremena?
A. 1 : 4
B. 4 : 1
C. 1 : 2
D. 2 : 1
E. 1 : 16

Vlastito vrijeme titranja tijela koje slobodno harmonijski titra ovisi o:
A. masi čestice
B. brzini čestice
C. potencijalnoj energiji čestice
D. amplitudi titranja
E. fazi titranja

Skratimo li njihalo na 1 / 4 njegove duljine period titranja će se:
A. povećati četiri puta
B. smanjiti četiri puta
C. povećati šesnaest puta
D. povećati dva puta
E. smanjiti dva puta

Na elastičnoj opruzi konstante elastičnosti k obješeno je tijelo mase m. Frekvencija ovakvog harmonijskog oscilatora je:
A. upravno razmjerna s m
B. upravno razmjerna s m²
C. obrnuto razmjerna s m
D. upravno razmjerna s m / k
E. obrnuto razmjerna s m^1/2

Ura njihalica prenesena s ekvatora na sjeverni pol:
A. ide brže
B. ne pokazuje promjene
C. smanjuje period njihanja
D. ide sporije
E. mijenja veličinu amplitude

Ako jedno titranje kasni za T / 4 za drugim titranjem iste frekvencije razlika u fazi titranja je:
A. 45°
B. 90°
C. 120°
D. 240°
E. 360°

Interval frekvencija izraženih u Hz na koje reagira ljudsko oko iznosi:
A. 16 - 20
B. 20000 - 16
C. 200 - 6
D. 200 - 2000
E. 20000 - 6000

Ako ura njihalica kasni treba:
A. produžiti dužinu njihala
B. povećati masu kugle
C. skratiti njihalo
D. povećati amplitudu njihala
E. smanjiti masu kugle

Zvučni val koji se u zraku širi od istoka prema zapadu prenose molekule koje titraju u smjeru:
A. istok - zapad
B. sjever - jug
C. gore - dolje
D. svim smjerovima
E. jug - sjever

Kugla njihala svake dvije sekunde prođe kroz položaj ravnoteže. Period titranja njihala je:
A. 1 / 2
B. 1
C. 2
D. 4
E. 1 / 4

Kad zraka svjetlosti iz vakuuma ulazi u neko sredstvo indeksa loma n tvoreći upadni kut α (različit od nule), onda joj pripada određeni kut loma β. Taj par kutova povezan je s indeksom loma na jedan od ovih načina:
A. α = n ∙ β
B. tg α / β = n
C. sin α / β = n
D. sin β / sin α = n
E. sin α / sin β = n

Koje od navedenih područja spektra elektromagnetskih valova odgovara vidljivom spektru:
A. 4 ∙ 10^-4 m - 8 ∙ 10^-7 m
B. 4 ∙ 10^-7 m - 8 ∙ 10^-7 m
C. 4 ∙ 10^-6 m - 8 ∙ 10^-6 m
D. 4 ∙ 10^-8 m - 8 ∙ 10^-9 m
E. 4 ∙ 10^-7 m - 8 ∙ 10^-8 m

Kojem dijelu spektra elektromagnetskih valova pripada val, valne duljine 4000 nm?
A. ultraljubičastom
B. rendgenskom
C. radiovalovima
D. infracrvenom
E. vidljivom

Pri prijelazu iz jednog sredstva u drugo val:
A. ne mijenja smjer
B. mijenja valnu duljinu i frekvenciju
C. ne mijenja valnu duljinu
D. ne mijenja frekvenciju
E. mijenja frekvenciju

U elektromagnetskom valu smjerovi vektora električnog i magnetskog polja su:
A. paralelni
B. antiparalelni
C. okomiti
D. nezavisni
E. paralelni sa smjerom širenja vala

Na optičku mrežicu pada okomito žuto i plavo monokromatsko svjetlo. Kut prvog ogibnog maksimuma je:
A. jednak za obje valne duljine
B. veći za žuto svjetlo
C. veći za plavo svjetlo
D. proporcionalan razlici valnih duljina
E. proporcionalan sumi valnih duljina

Razlaganje bijele svjetlosti na boje prolazom kroz optičku rešetku zove se:
A. disperzija
B. difrakcija
C. polarizacija
D. fotoefekt
E. interferencija

Da je svjetlost transverzalni val dokazuje pojava:
A. difrakcije svjetlosti
B. loma svjetlosti
C. interferencije svjetlosti
D. polarizacije svjetlosti
E. fotoelektričnog efekta

Brewsterov zakon glasi (α je upadni kut, β je kut loma, a n indeks loma tvari):
A. tg (α + β) = n
B. cos α / sin α = n
C. tg (α - β) = n
D. sin α / cos α = n
E. tg β = n

Ravni val prelazi iz jedne sredine u drugu u kojoj je brzina širenja manja, a na granicu pada okomito. Pri prijelazu dolazi do:
A. povećanja frekvencije
B. smanjenja frekvencije
C. promjene smjera širenja
D. povećanja valne duljine
E. smanjenja valne duljine

Od nepolariziranog vala svjetlosti dobivamo polarizirani val:
A. disperzijom na prizmi određenog kuta
B. difrakcijom na rešetki
C. fotoefektom
D. interferencijom
E. refleksijom pod određenim kutom

Kad zvučni val prelazi iz zraka u vodu:
A. povećava brzinu i valnu duljinu
B. smanjuje brzinu i valnu duljinu
C. povećava valnu duljinu, a smanjuje brzinu
D. povećava brzinu, a smanjuje frekvenciju
E. povećava brzinu i frekvenciju

Ako optičku rešetku obasjamo bijelom svjetlošću, ogibni kut, koji odgovara prvom ogibnom spektru, bit će najveći za:
A. ljubičastu svjetlost
B. žutu svjetlost
C. zelenu svjetlost
D. crvenu svjetlost
E. plavu svjetlost

Ravnom valu, kad prelazi iz jednog sredstva u drugo u kojem će imati veću brzinu:
A. smjer prostiranja neće se promijeniti
B. porast će frekvencija
C. smanjit će se frekvencija
D. povećat će se valna duljina
E. smanjit će se valna duljina

Energija fotona vidljive svjetlosti, ako su ν i c frekvencija i brzina svjetlosti, a h Planckova konstanta, jednaka je:
A. h / ν
B. cν
C. hcν
D. hν
E. hν²

Energija fotona vidljive svjetlosti:
A. upravno je razmjerna valnoj duljini svjetlosti
B. za sve valne duljine je ista
C. obrnuto je razmjerna valnoj duljini svjetlosti
D. obrnuto je razmjerna brzini širenja svjetlosti u sredstvu
E. veća je za crvenu, nego za plavu svjetlost

Fotoelektrični efekt na metalima može nastati:
A. zagrijavanjem na visoku temperaturu
B. trljanjem metala kožom
C. bombardiranjem nabijenim česticama
D. bombardiranjem neutronima
E. obasjavanjem svjetlošću

Masa elektrona jednaka je:
A. jednoj atomskoj jedinici mase
B. masi protona
C. masi neutrona
D. masi pozitrona
E. masi nukleona

Izotopi su atoma:
A. s jednakim brojem protona i neutrona
B. jednake atomske mase, a različitog broja neutrona
C. jednake atomske mase i različitog broja protona
D. različite atomske mase, a istog broja protona
E. različite atomske mase, a istog broja neutrona

Elementarni električni naboj je naboj:
A. mezona
B. neutrona
C. fotona
D. elektrona
E. alfa čestice

Granična valna duljina svjetlosti za pojavu fotoelektričnog efekta na srebru je 261 nm. Koje od navedenih zračenja može izazvati fotoefekt na srebru?
A. infracrvena svjetlost
B. radi-valovi
C. vidljiva svjetlost
D. ultraljubičaste zrake veće valne duljine od 261 nm
E. ultraljubičaste zrake manjih valnih duljina od 261 nm

Koji od navedenih tipova elektromagnetskog zračenja ima najveću valnu duljinu?
A. γ-zrake
B. vidljivo svjetlo
C. infracrveno svjetlo
D. ultraljubičasto zračenje
E. rendgensko zračenje

Energija vezanja po nukleonu za neku jezgru koja ima redni broj Z i maseni broj A iznosi 7 MeV. Ukupna energija vezanja jezgre E MeV je:
A. 7A
B. 7Z
C. 7(A + Z)
D. 7(A - Z)
E. 7AZ

Iz de Broglieve relacije zaključujemo da je valna duljina brzih nabijenih čestica (elektrona, protona, iona):
A. upravno proporcionalna naboju čestica
B. upravno proporcionalna brzini čestica
C. upravno proporcionalna masi čestica
D. upravno proporcionalna količini gibanja čestica
E. obrnuto proporcionalna količini gibanja čestica

Einsteinov zakon ekvivalentnosti mase i energije glasi:
A. E = mc²
B. E = (1/m)c²
C. E = mc
D. E = m/c
E. E = m/c²

Ako je e elementaran električni naboj, naboj je α čestice:
A. -2e
B. -e
C. 0
D. +e
E. +2e

Ako je e elementaran električni naboj, naboj je neutrona:
A. -2e
B. -e
C. 0
D. +e
E. +2e

Beta zrake izlaze iz:
A. elektronskog omotača
B. jezgre atoma
C. protona
D. K ljuske elektronskog omotača
E. pozitivnog iona

Gama zrake su:
A. jezgre helija
B. brzi elektroni
C. brzi neutroni
D. pozitroni
E. elektromagnetski valovi

Nukleoni su:
A. pozitroni i elektroni
B. pozitroni i neutroni
C. protoni i neutroni
D. elektroni i neutroni
E. elektroni i protoni

Koja je od navedenih izjava u vezi s neutronima istinita?
A. neutroni se kreću oko jezgre u eliptičkim stazama
B. izotopi nekog elementa imaju jednak broj neutrona
C. redni broj elementa određuje broj neutrona
D. broj neutrona u jezgri jednak je broju protona
E. izotopi nekog elementa imaju jednak broj protona, a različit broj neutrona

Izotopi jedne atomske vrste su atomi sa:
A. istim brojem neutrona, a različitim brojem protona
B. istim brojem neutrona, a različitim brojem elektrona
C. istim brojem protona, a različitim brojem neutrona
D. istim brojem protona, a različitim brojem elektrona
E. istim brojem elektrona, a različitim brojem protona

Neutroni u atomu:
A. doprinose naboju jezgre
B. kruže po eliptičkim stazama oko jezgre
C. različitog su broja u različitim izotopima
D. jednakog su broja u dva izotopa
E. brojčano su jednaki elektronima u atomu

Koliko neutrona ima jezgra olova ₈₂Pb²⁰⁷?
A. 103
B. 289
C. 125
D. 82
E. 207

Emisijom alfa zraka ₈₈Ra²²⁶ prelazi u:
A. ₈₆Rn²²²
B. ₈₄Po²²⁴
C. ₈₆Rn²²⁴
D. ₉₀Th²³⁴
E. ₉₀Th²²⁶

Beta raspadom (emisijom elektrona): ₈₂Pb²¹⁴ prelazi u:
A. ₈₁Po²¹⁴
B. ₈₄Po²¹⁴
C. ₈₃Bi²¹³
D. ₈₂Bi²⁴⁵
E. ₈₃Bi²¹⁴

Pri emisiji beta-zraka, redni broj elemenata koji nastaju je:
A. manji za 2
B. veći za 2
C. isti
D. veći za 1
E. manji za 1

Izotop sa 11 protona i 13 neutrona je:
A. ₁₁Na¹³
B. ₁₁Al¹³
C. ₁₃Al²⁴
D. ₁₁Na²⁴
E. ₂₄Cr¹³

Jezgra ₂He⁴ može se dobiti fuzijom ₂He³ i ₁H¹. Uz energiju dobije se i jedan:
A. neutron
B. pozitron
C. proton
D. elektron
E. gama foton

Bombardiranjem ₄Be⁹ alfa česticom dobije se ₆C¹² i:
A. proton
B. elektron
C. neutron
D. pozitron
E. deuteron

Nuklearnom reakcijom ugljik prelazi u dušik i jednu elementarnu česticu. Koju?
A. proton
B. neutron
C. alfa-česticu
D. elektron
E. pozitron

Vrijeme poluraspada nekog radioaktivnog elementa je 15 minuta. Za 2 sata se početni broj radioaktivnih jezgara emanji na:
A. 1 / 4
B. 1 / 8
C. 1 / 64
D. 1 / 128
E. 1 / 256

Količina radioaktivnog izotopa smanji se za godinu dana na jednu četvrtinu početne vrijednosti. Vrijeme je poluraspada (u mjesecima):
A. 2
B. 3
C. 4
D. 6
E. 8

Vrijeme poluraspada nekog radioaktivnog izotopa je 10 minuta. Nakon pola sata količina se izotopa smanji na:
A. 1 / 2
B. 1 / 3
C. 1 / 4
D. 1 / 6
E. 1 / 8

Vrijeme poluraspada radioaktivnog elementa ovisno je o:
A. količini radioaktivnog preparata
B. temperaturi preparata
C. starosti uzorka
D. konstanti raspadanja radioaktivnog elementa
E. agregatnom stanju elementa

Vrijeme poluraspada nekog radioaktivnog izotopa iznosi T_1/2. Kroz koje vrijeme t će se raspasti cijeli uzorak mase m?
A. t = 2T_1/2
B. t = eT_1/2
C. t = T_1/2 / e
D. t = T_1/2
E. t = ∞

Vrijeme poluraspada nekog radioaktivnog preparata koji ima N jezgara je 22 minute. Koliko će jezgara biti nakon 88 minuta?
A. N / 2
B. N / 4
C. N / 5
D. N / 16
E. N / 8

Copyright (c) 2008. Mladen Halapa. This web-site helps secondary-school pupils to learn mathematics and physics. All rights reserved.
Diese Web-Seite hilft den Schülern, Mathe und Physik zu lernen.