testf1

POKAŽITE TOČAN ODGOVOR,
ON ĆE POCRVENITI

Prefiks M (mega) ima značenje?
A. 10⁶
B. 10^-6
C. 10
D. 10⁹
E. 10¹²

Prefiks µ (mikro) ima značenje:
A. 10⁶
B. 10^-6
C. 10⁹
D. 10^-9
E. 10¹¹

1 ns je:
A. 10^-3 s
B. 10^-6 s
C. 10^-9 s
D. 10^-12 s
E. 10^-15 s

Prefiks G (giga) ima značenje:
A. 10⁹
B. 10^-9
C. 10⁶
D. 10^-6
E. 10¹⁰

Prefiks p (piko) ima značenje:
A. 10⁹
B. 10^-9
C. 10⁶
D. 10^-6
E. 10^-12

Naziv jedinice u SI za napon je:
A. volt
B. kulon
C. henri
D. farad
E. simens

100 mm je
A. 1 m
B. 0.1 m
C. 0.01 m
D. 0.001 m
E. 0.0001 m

1 MeV je:
A. 10³ eV
B. 10⁵ eV
C. 10^-12 eV
D. 10⁶ eV
E. 10^-6 eV

Djelovanje nuklearnih sila opaža se samo na udaljenostima manjim od 10 fm. To je u metrima:
A. 10^-10
B. 10^-9
C. 10^-11
D. 10^-14
E. 10^-12

Promjer neke jezgre je 1 fm. To je:
A. 10^-12 m
B. 10^-18 m
C. 10^-10 m
D. 10^-21 m
E. 10^-15 m

1 dm je:
A. 10^-5 nm
B. 10^-9 nm
C. 10⁶ nm
D. 10⁵ nm
E. 10⁸ nm

Vrijeme od 0.002 minute je:
A. 12 · 10³ ns
B. 1.2 · 10³ ms
C. 0.12 · 10^-3 s
D. 12 · 10^-6 s
E. 0.12 s

Jedinicom kgm²s^-2 mjeri se
A. moment sile
B. tlak
C. rad
D. snaga
E. impuls sile

Koliko sekundi ima jedna godina, ako je približno 365.24 dana
A. 3.1557 · 10⁷
B. 3.1557 · 10⁸
C. 3.1557 · 10⁶
D. 31.557 · 10⁷
E. 0.31557 · 10⁷

Udaljenost Zemlje od Sunca je 150 000 000 km. Ta udaljenost izražena u metrima je:
A. 1.5 · 10¹⁰
B. 1.5 · 10¹²
C. 15 · 10¹⁰
D. 1.5 · 10¹¹
E. 0.15 · 10¹⁰

Valna duljina zelene svjetlosti je 600 nm. To je isto što i
A. 6 · 10^-3 m
B. 6 · 10^-4 m
C. 6 · 10^-7 m
D. 0.06 mm
E. 6 · 10^-4 cm

Srednja udaljenost Zemlje od Sunca je 150 000 000 km. Ta udaljenost izražena u centimetrima je:
A. 1.5 · 10¹⁰
B. 1.5 · 10¹²
C. 15 · 10⁹
D. 1.5 · 10¹³
E. 0.15 · 10¹²

Ako je brzina svjetlosti 300 000 km/s i godina ima 365.242 dana, udaljenost od jedne godine svjetlosti je:
A. 9.47 · 10¹² m
B. 9.47 · 10¹³ m
C. 9.47 · 10¹⁴ m
D. 9.47 · 10¹⁵ m
E. 9.47 · 10¹⁶ m

Valna duljina zelene svjetlosti je 0.6 µm. To je isto što i
A. 6 · 10^-7 m
B. 6 · 10^-8 m
C. 6 · 10^-5 m
D. 0.06 mm
E. 6 · 10^-3 cm

Masa m, obujam V i gustoća ρ homogenog tijela povezane su relacijom:
A. V = ρ · m
B. ρ = V / m
C. m = V · ρ
D. ρ = m · V
E. V = ρ / m

Kad se grafički prikaže ovisnost puta o vremenu kod jednolikog gibanja, dobije se pravac:
A. paralelan s osi apscisa
B. paralelan s osi ordinata
C. čiji je koeficijent smjera to manji što je brzina veća
D. čiji je koeficijent smjera to veći što je brzina veća
E. kroz ishodište čiji nagib ne ovisi o brzini

Jedinica za silu, 1 N, je izvedena jedinica i jednaka je
A. m/s²
B. kgms
C. kgm/s
D. kgm/s²
E. kgms²

Izvedena jedinica za energiju u SI sustavu je:
A. kgm²
B. kgms²
C. kgm²s²
D. kgm^-2s^-2
E. kgm²s^-2

Puni izraz jedinice za kinetičku energiju je:
A. kgms
B. kgm²s³
C. kgm²s^-2
D. kgms^-2
E. kgms^-1

Jedinica za snagu 1 W u SI sustavu je:
A. kgms^-3
B. kgm²s^-3
C. kgms^-2
D. kg^-2ms^-3
E. kgms^-1

Izvedena jedinica za akceleraciju u SI je:
A. Nm
B. Nm^-1
C. Nm^-2
D. ms^-3
E. ms^-2

Izraz za brzinu pri jednoliko usporenom gibanju duž pravca, uz početnu brzinu v₀
A. v₀t
B. v₀ + at²/2
C. v₀ - at²/2
D. v₀ + at
E. v₀ - at

Izraz za put pri jednoliko usporenom gibanju duž pravca, uz početnu brzinu v₀
A. v₀t
B. v₀t + at²/2
C. v₀t - at²/2
D. v₀t₁ + v₀t₂ + v₀t₃ + ...
E. at²/2

Izraz za rad je:
A. mv
B. mv²/2
C. Fv
D. Fs
E. Ft

Izraz za snagu je:
A. mv
B. mv²/2
C. Fv
D. Fs
E. Ft

Izraz za impuls sile je:
A. ma
B. Fs
C. Fv
D. FΔt
E. mv

Izraz za količinu gibanja je:
A. ma
B. Fs
C. Fv
D. FΔt
E. mv

Jedinica za moment inercije je:
A. Nm²
B. kgm
C. kgm²
D. Js
E. Nm

Tijelo se iz stanja mirovanja počne gibati jednoliko ubrzano. Srednja brzina tijela nakon t sekundi bit će:
A. a²t²
B. at
C. at²
D. at²/2
E. at/2

Omjer prijeđenih putova s₁ i s₂ u vremenima t₁ i t₂ kod jednoliko ubrzanog gibanja s jednakom akceleracijom je:
A. t₁/t₂
B. t₂/t₁
C. (t₁/t₂)²
D. (t₂/t₁)²
E. (t₁/t₂)^1/2

Relacija koja povezuje visinu h i brzinu v na kraju puta pri slobodnom padu glasi:
A. v = 2gh
B. v² = 2gh
C. v₂ = (2gh)^1/2
D. v = (2h)^1/2
E. v = 2 (gh)^1/2

Netočan izraz za centripetalnu akceleraciju je:
A. v² R^-1
B. 4π² f ² R²
C. 4π² R f ²
D. 4π² R / T ²
E. (2v)² / 4R

Tijelo mase m ima brzinu v. Njegova kinetička energija je:
A. mv
B. m²v/2
C. 2mv²
D. m/v²
E. mv²/2

Ako na dva tijela različitih masa djeluje ista sila, iz II. Newtonovog poučka mehanike slijedi da
A. tijelo veće mase dobiva veću akceleraciju
B. tijelo manje mase dobiva veću akceleraciju
C.oba tijela dobivaju jednake akceleracije
D. akceleracije tijela upravno su razmjerne njihovim masama
E. su kvadrati akceleracije tijela obrnuto razmjerni masama tijela

Što daje količnik energije i snage?
A. silu
B. brzinu
C. ubrzanje
D. vrijeme
E. rad

Ako je m masa tijela, a g akceleracija sile teže, težina tijela dana je izrazom:
A. m
B. g
C. m/g
D. g/m
E. mg

Jedinica za količinu gibanja u SI sustavu je:
A. kgms^-2
B. ms^-3
C. kgm^-1s^-1
D. kgms^-1
E. kgm²s^-2

Veličina centripetalne akceleracije tijela koje se giba jednoliko po kružnici dobije se tako da se:
A. obodna brzina pomnoži s polumjerom kružnice
B. obodna brzina podijeli s polumjerom kružnice
C. obodna brzina pomnoži promjerom kružnice
D. kvadrat obodne brzine podijeli s polumjerom kružnice
E. kvadrat obodne brzine podijeli s vremenom jednog ophoda

Brzina tijela se dvostruko poveća. Koliko se puta poveća kinetička energija?
A. 2
B. 0.5
C. 9
D. 0.25
E. 4

Na tijelo mase m₁ djeluje sila F₁, a na tijelo mase m₂ sila F₂. Tijela dobivaju istu akceleraciju ako je:
A. m₁ = m₂
B. F₁ = F₂
C. F₁ : m₁ = F₂ : m₂
D. m₁ : m₂ = F₁ : F₂
E. F₁m₁ = F₂m₂

U dijagramu ovisnosti brzine o vremenu v = f(t) za gibanje nekog tijela predočeno je površinom ispod krivulje brzine:
A. srednje ubrzanje
B. srednja brzina
C. prijeđeni put
D. izvršeni rad
E. kinetička energija tijela

Jednadžba koja povezuje prijeđeni put s i vrijeme t pri slobodnom padu glasi:
A. s = gt²
B. 2s = gt
C. s = (gt)²
D. 2s = gt²
E. s = (gt)^1/2

Put što ga prijeđe tijelo pri slobodnom padu upravno je razmjerno s:
A. proteklim vremenom
B. masom tijela
C. brzinom tijela
D. kvadratom proteklog vremena
E. kvadratom brzine tijela

Ubrzanje tijela, na koje djeluje stalna sila, prema drugom Newtonovom poučku mehanike ovisno je o:
A. obliku tijela
B. brzini tijela
C. položaju tijela u prostoru
D. masi tijela
E. obujmu tijela

Potencijalna energija tijela ovisi o:
A. položaju tijela u polju sile
B. obliku tijela
C. prvoj potenciji brzine tijela
D. kvadratu brzine tijela
E. obujmu tijela

Kolika je kinetička energija tijela mase m i brzine v?
A. mv
B. mv/2
C. 2mv²
D. m/v²
E. mv²/2

Umnožak mase i brzine predstavlja:
A. silu
B. snagu
C. rad
D. količinu gibanja
E. moment sile

Trenutna brzina tijela koje je u slobodnom padu prešlo put h za vrijeme t izračunava se iz izraza:
A. gt
B. 2h
C. 2h / t
D. ht
E. h / t

Ako s m označimo masu tijela, a s g akceleraciju sile teže, težina tijela je:
A. neovisna o masi tijela
B. jednaka m ∙ g
C. neovisna o akceleraciji sile teže
D. obrnuto proporcionalna pritisku tijela na podlogu
E. jednaka m / g

Jedinica za količinu gibanja u SI sustavu je:
A. kgms^-2
B. ms^-3
C. kgm^-1s^-1
D. kgms^-1
E. kgm²s^-1

Kad se grafički prikaže ovisnost brzine o vremenu kod jednoliko ubrzanog gibanja po pravcu dobije se:
A. parabola
B. pravac paralelan s osi apscisa
C. pravac paralelan s osi ordinata
D. pravac, čiji je koeficijent smjera to veći što je veća akceleracija
E. pravac, čiji je koeficijent smjera to manji što je veća akceleracija

Kod jednoliko ubrzanog gibanja po pravcu
A. brzina je konstantna
B. akceleracija je svakog trenutka upravno razmjerna s vremenom
C. akceleracija je upravno razmjerna s brzinom
D. brzina je upravno razmjerna s kvadratom vremena
E. brzina je svakog trenutka upravno razmjerna vremenu

Potencijalna energija tijela u polju sile teže izražava se veličinom:
A. kgm² / s²
B. kgm² / s
C. kgm / s²
D. kgm / s
E. (m / s)²

U točki A tijela djeluje sila 2 N, a u točki B njoj paralelna sila 3 N. One se mogu uravnotežiti jednom silom od:
A. 6 N
B. 1.5 N
C. - 1 N
D. 5 N
E. 13^1/2 N

Rezultanta dviju međusobno okomitih sila od 3 N i 4 N je:
A. 12 N
B. 0.75 N
C. 1 N
D. 5 N
E. 12 N

Djelovanje sile na kruto tijelo ne mijenja se ako hvatište sile premjestimo:
A. duž pravca na kojem djeluje sila
B. okomito na pravac na kojem djeluje sila
C. paralelno pravcu na kojem djeluje sila
D. u bilo koju točku tijela
E. u težište tijela

Moment sile se ne mijenja ako hvatište sile premjestimo:
A. u težište tijela
B. u bilo koju točku tijela
C. paralelno pravcu na kojem djeluje sila
D. okomito na pravac na kojem djeluje sila
E. duž pravca na kojem djeluje sila

Djelovanje sile na čvrsto tijelo ne mijenja se ako hvatište sile premjestimo:
A. u bilo koju točku uzduž pravca okomitog na smjer sile
B. u bilo koju točku pravca na kojem djeluje sila
C. u bilo koju točku pravca paralelnog s pravcem na kojem djeluje sila
D. u težište tijela
E. u bilo koju točku unutar tijela

Dva tijela jednakih masa nalaze se na udaljenosti r. Gravitacijska sila koja djeluje između njih je F. Ako se razmak između njih poveća na 3r, sila između tih tijela je:
A. F / r
B. F / 3r
C. F / 3
D. F / 9
E. F / 9r

Iz drugog Newtonovog aksioma mehanike slijedi da je akceleracija tijela u gibanju:
A. ovisna samo o sili koja djeluje na tijelo
B. to veća što sila dulje djeluje na tijelo
C. upravno razmjerna masi tijela
D. dana umnošlpm sile i mase
E. upravno razmjerna sili koja joj je uzrok, a obrnuto razmjerna masi tijela

Tijelo u prirodi slobodno pada. Kroz kratki vremenski period na njega djeluje dodatna sila suprotnog smjera od sile teže. Akceleracija tijela nakon prestanka djelovanja te sile
A. manja je od akceleracije prostog pada g
B. veća je od g
C. jednaka je 0
D. jednaka je g
E. iznosi g / 2

Koja je od navedenih izjava o gibanju tijela točna?
A. Kad tijelo izvodi jednoliko ubrzano gibanje po pravcu, njegova akceleracija stalno raste.
B. Ako na tijelo djeluje stalna sila, brzina tijela je konstantna.
C. Ako na tijelo u gibanju prestane djelovati sila, ono će se dalje gibati stalnom brzinom po pravcu.
D. Kad rezultanta svih sila koje djeluju na tijelo u gibanju bude jednaka nuli, tijelo će se zaustaviti.
E. Kad rezultanta svih sila koje djeluju na tijelo u gibanju postane nula, tijelo dobiva konstantnu akceleraciju.

Kad se brzina nekog tijela poveća 3 puta, tada se 3 puta poveća i:
A. njegova akceleracija
B. ukupna energija tog tijela
C. potencijalna energija tijela
D. količina gibanja tijela
E. kinetička energija tijela

Opažač u kabini dizala primjećuje da se utegu, koji je obješen na dinamometar, povećava težina. Iz toga on zaključuje da se kabina dizala:
A. giba prema gore konstantnom brzinom
B. giba prema gore uz stalnu akceleraciju
C. spušta jednoliko ubrzano
D. giba jednoliko prema dolje
E. prosto pada

Kuglica matematičkog njihala njiše se u raketi koja se podiže okomito u vis ubrzanjem a = 2g. Kako se gibanje rakete odražava na vrijeme titranja njihala?
A. 3 puta veće
B. 3^1/2 puta veće
C. 3^1/2 puta manje
D. 3 puta manje
E. 2 puta veće

Dva tijela istog oblika, a različitih masa klize niz istu kosinu. Uz pretpostavku da je trenje zanemarivo, tijela će se gibati:
A. jednoliko s jednakim brzinama
B. jednoliko ubrzano s jednakim akceleracijama
C. jednoliko ubrzano, a veću akceleraciju imat će tijelo manje mase
D. jednoliko ubrzano, a veću akceleraciju imat će tijelo veće mase
E. jednoliko, ali s različitim brzinama

Put kočenja automobila srazmjeran je:
A. masi automobila
B. brzini automobila
C. kvadratu brzine automobila
D. kvadratu mase automobila
E. drugom korijenu brzine

Tijelo pri slobodnom padu s visine h zadobije brzinu v. S koje visine je palo ako ima brzinu 3v?
A. 3h
B. 4h
C. 6h
D. 8h
E. 9h

Tijelo ispušteno s visine h udari o tlo brzinom v. Ispušteno s visine 2h imat će brzinu:
A. 2v
B. 4v
C. v ∙ 2^1/2
D. v / 2
E. v ∙ 2^1/2 / 2

Tijelo koje je slobodno palo s visine h u trenutku udara imalo je brzinu v. Sa koje visine je palo tijelo koje u trenutku udara ima brzinu 3v?
A. 2h
B. 3h
C. 6h
D. 8h
E. 9h

Tijelo je iz stanja mirovanja u prostom padu prešlo put h. Srednja brzina tog gibanja jednaka je drugom korijenu
A. h / 2
B. 2gh
C. g / 2
D. gh / 2
E. gh

Tijelo slobodno pada. U trenutku t₁ = 2 s ima brzinu v₁, a u trenutku t₂ = 8 s ima brzinu v₂. Nađite omjer brzina v₂ : v₁.
A. 1 : 4
B. 2 : 1
C. 4 : 1
D. 8 : 1
E. 1 : 8

Prevaljeni put kod vertikalnog hica opisan je sa
A. linearnom funkcijom vremena
B. kvadratnom funkcijom vremena
C. eksponencijalnom funkcijom vremena
D. logaritamskom funkcijom vremena
E. srazmjeran je drugom korijenu vremena

Jednoliko gibanje po kružnici spada u:
A. jednoliko gibanje s obzirom na vektor brzine
B. nejednoliko usporeno gibanje
C. jednoliko usporeno gibanje
D. nejednoliko ubrzano gibanje
E. jednoliko ubrzano gibanje

Tijelo se giba jednoliko po kružnici. Vektori brzine u različitim točkama kružnice:
A. su jednaki
B. nisu jednaki
C. nalaze se na istom pravcu
D. imaju isti smjer
E. imaju isto ishodište

Ophodno vrijeme tijela koje se giba jednoliko po kružnici:
A. upravno je razmjerno s ophodnom brzinom
B. obrnuto je razmjerno s ophodnom brzinom
C. ne ovisi o ophodnoj brzini
D. upravno je razmjerno s masom tijela
E. obrnuto je razmjerno s masom tijela

Dva se tijela gibaju jednoliko svako po svojoj kružnici, a pri tome imaju jednake centripetalne akceleracije. Ako za polumjere njihovih putanja vrijedi r₁ : r₂ = 4 : 1, onda za njihove ophodne brzine vrijedi:
A. v₁ : v₂ = 4 : 1
B. v₁ : v₂ = 2 : 1
C. v₁ : v₂ = 1 : 1
D. v₂ : v₁ = 2 : 1
E. v₂ : v₁ = 4 : 1

Poveća li se brzina jednolikog gibanja po zadanoj kružnici 2 puta, centripetalna sila mora se povećati:
A. 1 put
B. 2 puta
C. 4 puta
D. 8 puta
E. 16 puta

Centripetalna sila koja uzrokuje kružno gibanje ima smjer:
A. od središta u smjeru radijusa
B. u smjeru tangente na kružnicu
C. okomito na ravninu kruga
D. prema središtu kružnice
E. pod kutom 45° na ravninu kruga

Veličina centripetalne akceleracije tijela koje se giba jednoliko po kružnici dobije se tako da se:
A. obodna brzina pomnoži polumjerom kružnice
B. obodna brzina podijeli polumjerom kružnice
C. obodna brzina pomnoži promjerom kružnice
D. kvadrat obodne brzine podijeli polumjerom kružnice
E. kvadrat obodne brzine podijeli vremenom jednog ophoda

Točka se giba jednoliko po kružnici polumjera R s periodom T. Omjer kutne i linearne brzine je:
A. 1
B. R
C. R^-1
D. 2π
E. T

Dva tijela različitih masa i brzina imaju jednake kinetičke energije. Ako je omjer brzina v₁ : v₂ = 3 onda je omjer masa:
A. m₁ : m₂ = 3
B. m₂ : m₁ = 3
C. m₂ : m₁ = 9
D. m₂ : m₁ = 1
E. m₁ : m₂ = 9

Copyright (c) 2008. Mladen Halapa. This web-site helps secondary-school pupils to learn mathematics and physics. All rights reserved.
Diese Web-Seite hilft den Schülern, Mathe und Physik zu lernen.